„Sedmica ravnopravnosti spolova“ tradicionalno se obilježava u prvoj polovini mjeseca marta u Bosni i Hercegovini od 2009. godine.

Tokom trajanja „Sedmice ravnopravnosti spolova“ sagledavaju se rezultati i problemi u jačanju uloge žene, razmatra se sprječavanje svih oblika diskriminacije zasnovane na spolu, te poštivanje građanskih, političkih, ekonomskih, socijalnih i kulturnih prava žena u Bosni i Hercegovini. 

Institucije, međunarodne i domaće nevladine organizacije provode različite aktivnosti s ciljem da se skrene pažnja na pitanja o položaju žena u Bosni i Hercegovini, te o potrebi njihovog ravnopravnog učešća u ekonomskom i društvenom razvoju.

Općinski sud u Kaknju je u Trogodišnjem akcionom planu za implementaciju „Strategije za unapređenje rodne ravnopravnosti u pravosuđu BiH“ 2025.-2027. kao jednu od aktivnosti predividio obilježavanje značajnih datuma i perioda vezanih za rodnu ravnopravnost i ravnopravnost spolova, među kojima je i "Sedmica ravnopravnosti spolova".

S tim u vezi, Općinski sud u Kaknju ovom prilikom želi upoznati  javnost, građane/ke i stranke sa pozitivnim zakonskim i podzakonskim propisima kojima su u Bosni i Hercegovini regulisana pitanja spolne i rodne ravnopravnosti, kao i zabrana diskriminacije po tim i drugim osnovama. 

Shodno navedenom, pored Ustava Bosne i Hercegovine i Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, neophodno je ukazati na postojanje sljedećeg zakonodavno–pravnog okvira: 

1.       Zakon o zabrani diskriminacije („Službeni glasnik BiH“, broj: 59/09 i 66/16),

2.       Zakon o ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini („Službeni glasnik BiH“, broj 32/10),

3.       Zakon o radu („Službene novine FBiH“, br. 26/16, 89/18, 44/22 i 39/24),

4.       Jedinstvena pravila za primanje i obrađivanje zahtjeva za ispitivanje povreda Zakona o ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini („Službeni glasnik BiH“, broj 72/12),

5.       Gender akcioni plan Bosne i Hercegovine za period 2023.-2027.,

6.       Strategija za unapređenje rodne ravnopravnosti u pravosuđu Bosne i Hercegovine, Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine, 2020. godina. 

Naznačeni zakonodavno–pravni okvir ne znači da spolna i rodna ravnopravnost, kao i zabrana diskriminacije nisu obuhvaćeni i drugim širim spektrom pravnih propisa.

U tom pogledu korisno je naglasiti kako nosioce pravosudnih funkcija, državne službenike/ice i namještenike/ice, kao i zaposlenike/ice generalno na poštivanje spolne i rodne ravnopravnosti, te zabranu diskriminacije obavezuju i drugi opći (lex generalis) i posebni (lex specialis) propisi (kojima su osim radno–pravnog statusa i prava propisane dužnosti i obaveze), kao i etički kodeksi, u okviru čijih imperativnih odredbi imaju obavezu poštivanja spolne i rodne ravnopravnosti, te zabranu diskriminacije. 

Osim domaćeg zakonodavno–pravnog okvira, nužno je ukazati i na postojanje međunarodnopravnog okvira: 

1.       UN Konvencija o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena;

2.       Evropska konvencija o ljudskim pravima i osnovnim slobodama i Protokol broj 12;

3.       Evropska socijalna povelja;

4.       Konvencija Vijeća Evrope o borbi protiv trgovine ljudima;

5.       Konvencija Vijeća Evrope o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici.

Prema podacima Gender akcionog plana Bosne i Hercegovine za period 2023.-2027., u pravosudnoj vlasti je učešće osoba ženskog spola mnogo izražajnije nego u ostalim oblastima javnog života

Također se u izvještaju navodi da kada su u pitanju sudije, osim viših privrednih sudova, žene preovladavaju u Vrhovnom, okružnim i osnovnim sudovima. Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine kao nezavisan i samostalan organ ima zadatak da osigura nezavisno, nepristrasno i profesionalno pravosuđe. VSTV ima 15 članova od čega je 6 muškaraca i 9 žena. Funkciju predsjednika VSTV obavlja muškarac.U Vrhovnom sudu RS je 15 žena i 7 muškaraca, dok funkciju predsjednika Vrhovnog suda Republike Srpske obavlja žena.  Predsjednik Tužilaštva FBiH je lice muškog spola, a među tužiocima i stručnim saradnicima je 57% lice ženskog spola. Broj kantonalnih tužilaca i tužiteljica je prilično ujednačen (99 tužiteljica i 92 tužioca). I Vrhovni sud i Ustavni sud Federacije BiH imaju predsjednice, a u sastavu sudija Vrhovnog suda je 71% osoba ženskog spola. U trenutnom sazivu Ustavnog suda FBiH su 4 osobe ženskog spola i jedna osoba muškog spola. Na kantonalnim sudovima su osobe ženskog spola zastupljene mnogo više od svojih kolega, tako da od ukupnog broja sudija, njih 75% je sutkinja. Predsjednik Tužilaštva FBiH je osoba muškog spola, a među tužiocima i stručnim saradnicima je 57% osoba ženskog spola. Broj kantonalnih tužilaca i tužiteljica je prilično ujednačen (99 tužiteljica i 92 tužilaca).

U Općinskom sudu u Kaknju među nosiocima pravosudne funkcije 40% je žena i 60% muškaraca, dok je 70% žena zaposleno na poslovima državnih službenica i namještenica u odnosu na 30% muškaraca državnih službenika i namještenika.